|
Carobna rijec kreditne krize - "Securitization"
Vec sam pisao o kreditnoj krizi koja je zahvatila finansijsko trziste sredinom 2007 godine. Gubitci se jos uvijek dodaju, i strucnjaci jos uvijek predvidjaju milijardne gubitke svijetskih finansijskih kuca – posljedica izlozenosti visoko rizicnim drugo-razrednim hipotekarnim kreditima.
Ova kreditna kriza je uveliko nanijela stetu svijetskoj ekonomiji, neki tvrde da je americka ekonomija u recesiji a evropska slijedi, dok drugi tvrde da smo dotakli “dno”… Ali uglavnom, svi finansijski strucnjaci pokusavaju da pronadju tu carobnu formulu koja bi im omogucila da prevladaju ovo usporenje u ekonomiji i osiguraju svojim klijentima sto bolji povratak na njihov kapital.
Medjutim, carobna rijec ove krize jeste “securitization”.
Naravno, nadam se da primjetite sarkazam u mojim rijecima. Ne postoji zlatni metak koji ce rijesiti sve probleme nanesene kreditnom trzistu od kraha hipotekarnih kredita u SAD-u i Zapadnoj Evropi. Ali najbolji nacin pretpostavke da kreditna kriza se zavrsava bice stanje securitizacijskih portfolija svijetskih finansijskih giganata. Posle svega, securitization trziste je zapravo otkrilo ovu kreditnu krizu sredinom 2007 godine zbog toga sto je cijeli proces securitizacije osnovan da se finansira americko trziste hiptekarnih kredita tokom 1970tih uz pomoc Ginnie Mae (vladina agencija).
Securitization je procedura kroz koju izdavac osnuje finansijski instrument sastavljajuci finansijske vrijednosti ili buduce prihode i onda plasira te novo-stvorene finansijske instrumente investitorima na trzistu. Ovo pripada strukturisanom finansiranju, sto u najjednostavnijem objasnjenju, jeste finansiranje bazirano na rezultatima i toku kes prihoda u proslosti.
Ova procedura moze biti sastavljena od bilo koje finansijske vrijednosti i cilj securitizacije jeste stvorenje likvidnosti na trzistu. Samo neke od mnogih vrijednosti koje mogu biti pretvorene u securitizacijski portfolio su hiptekarni krediti, automobilski krediti, studentski krediti, naplacivanja od kredit kartica, korporativni dugovi itd…
Primjer securitizacije jeste finansiranje firme X koja je izdala veliki broj studentskih kredita i zeli da poveca nivo gotovine (cash-a) zbog namjere da nastavi sa izdavanjem buducih studentskih kredita. Medjutim, u slucaju da firmin kreditni rejting nije najpovoljniji i banke zahtijevaju visoke kamatne rate, onda vec spomenuta firma X moze osnovati uz pomoc neke finansijske institucije ili banke portfolio pojedinih visoko rangiranih (ili u kreditnim procijenama – nisko rizicnih) studentskih kredita, koji posle osnivanja, banka moze da proda investitoru pravo na prihode portfolija za povoljnija finansiranja buducih studentskih kredita koje namjerava firma X izdati.
Tokom ovog procesa, u vecini slucajeva postoje tri glavne stranke:
- Originator, u ovom slucaju firma X, jeste finansijska institucija koja je osnovala pocetne kredite.
- Special Purpose Vehicle (SPV-issuer/izdavac) je pravno tijelo osnovano od banke, ili u mnogim slucajevima od originatora kredita. SPV prima prihode od originatora i onda ih plasira svojim investitorima.
- Investitor je stranka koja posjeduje kapital da finansira pojedine projekte ili instrumente sa kojima dobija diversifikaciju svojih investicija. Ovo objasnjava naprimjer kako evropska banka poput UBS su “uhvacene” sa mnogo izlozenosti americkom trzistu nekretnina.
Banke su imale veliku prednost koristeci securitizaciju u tome sto do sada ovi nisko rizicni SPV su po pravilama “skriveni” od firminih finansijskih izvjestaja i prema tome SPV izbjegava bilo kakve poreze na prihode. Takodje u slucaju da originator bankrotira, SPV i investitori bi jos uvijek imali pravo na prihode od, u navedenom slucaju, studentskih kredita.
Tradicionalno, izdavaci SPV-a i kreditne agencije (poput Moody's) koje se iskljucivo bave procijenjivanjem kreditnog rizika su postavljali rejting na vrijednost SPV-a. Ovaj rejting je onda ponudjen investitorima koji bi odlucili da li zele da ponude finansijska sredstva orignatoru.
Po pravilima, izdavac SPVa je primoran da svake godine izvrsi procijenu rizicnosti portfolija i u slucaju da se rizicnost pogorsa, onda je odgovoran da obavijesti investitora.
Kako ovo utjece na trenutnu kreditnu krizu?
Prosle sedmice, Citigroup je primorana da povrati blizu $20 milijardi securitizacijskih instrumenata na svoje knjige i plati 100 miliona americkih dolara kazne zbog toga sto prema New York regulatorima nije korektno procijenila rizicnost ovih instrumenata. Ovo naravno pogorsava likvidnost banke poput Citigroupe, jer ne samo da je primorana da plati kaznu, vec i cinom povratka 20 milijardi americkih dolara finansijskih instrumenata na svoje knjige, takodje ce biti primorana da plati poreze na ove vrijednosti zbog pogorsanja kreditne rizicnosti.
Zbog pogorsanog stanja americkog trzista nekretnina, investitori izbjegavaju portfolije koji su sastavljeni od hipotekarnih kredita, zbog cega banke su primorane da kredite zadrzavaju na svojim finansijskim knjigama i ne poboljsava njihovu likvidnost. Ovo takodje je jedan od glavnih razloga zbog cega su banke primorane da traze inekciju kapitala.
Neki od utjecaja koji i nisu primjeceni u medijama jesu promijene koje su se desile u vecini americkih banka – sve od prihvatljivosti rizicnosti pa do totalne promijene ljudskog talenta u pojedinim uredima kreditnog menadzmenta. Banke sve manje i manje tolerisu rizicnost sto sve teze omogucava klijentima da finansiraju svoje operacije zbog bankarskog ne odobrenja klijentskim kreditnim zahtijevima.
Kriticnost jeste u tome sto ekonomija poput americke je totalno zavisna o kreditnom finansiranju i ova kreditna kriza samo pogorsava cijelokupno ekonomsko stanje u Americi usporavajuci mnoge potencijalne poslovne namjere americkih kompanija zbog otezanog pristupa kreditnim sredstvima.
Ovo je natjeralo americki Fed da preuzme neke od visoko procijenjenih kreditnih dugova sa bankarskih knjiga, sto bi omogucilo americkim bankava visu likvidnost i nastavkom kreditiranja klijentskih operacija – sve u nadi ubrzanom ekonomskom stimuliranju. Medjutim, Fed odbija da prihvati bilo koja kreditna sredstva koja su sastavljena od hipotekarnih dugova ili bankarskih finansija. Naravno, zbog rizicnosti.
Sto me dovodi u zakljucak da jedini faktor koji moze da pruzi oporavak americkom kreditnom trzistu, koji ima ogroman utijecaj na globalno trziste, jeste oporavak americkog trzista nekretnina. Investitorima je potrebno pouzdanje da je sigurno ulagati u americke hipotekarne kredite i povecavati likvidnost americkih finansijskih institucija preuzimajuci milijardne kredite koje se trenutno nalaze na knjigama americkih bankarskih institucija.
Kada ce se ovo dogoditi je bilo cija pretpostavka.
Dodaj komentar
|
